Podaci o korišćenju vrnjačkih izvora sežu duboko u prošlost, čak do vremena kada su ove prostore naseljavali keltski Skordici. Prvi dokazi da su izvori korišćenji u doba kada su Rimljani osvojili Balkan pronađeni su 1924. godine prilikom kaptaže vrnjačke tople vode gde je na dubini od 2,4o metara, pronadjen Rimski izvor – Fons Romanus, i u njegovoj okolini veliki broj novčića sa likom rimskih imperatora.
Nakon što su Turci osvojili Balkan svaki trag o korišćenju ovih mineralnih izvora se gubi, ostaju svega par legendi koje govore o tome da su Turci ipak znali o lekovitosti ovih mineralnih vode i da su ih kao takve i koristili. Početkom 19. veka knjaz Miloš šalje saksonskog geologa barona Herdera da ispita mineralne izvore u Srbiji, pa je tako ispitana i vrnjačka topla mineralna voda.
Razvoj moderne Vrnjačke Banje započeo je 1868. god radom Osnivačkog društva, najstarije turističke organizacije na Balkanu, ali pravi procvat banja je doživela 1885. god kada je otvorena i prva gostionica “Narodna gostionica Koste Petrovica-Rakice” koju je pratila izgradnja vila i pansiona, uređivanje centralne banjske zone, a nedugo zatim radi se i prvi regulacioni plan.
Vrnjačka Banja cvetala je sve do Drugog svetskog rata kada je promenjena struktura gostiju: tada država šalje pacijente na lečenje, nivo usluga je opao, a veliki broj ekskluzivnih banjskih objekata nije više bio u funkciji.
Ponovni uspon doživljava pedesetih i šezdesetih godina s povećanjem broja posetilaca i gradnjom novih objekata. Najveću posetu Banja je imala osamdesetih godina – blizu 200.000 posetilaca koji su ostvarili dva miliona noćenja. Danas taj broj iznosi preko 250.000 posetioca, pogotovo u letnjem periodu kada su aktuelna brojna kulturna dešavanja.
Vrnjačka Banja ne samo da je poznata kao banjsko lečilište, već i kao mesto koje nudi kutak mira za svakoga. Ukoliko ste ljubitelj ribolova u blizini se nalazi Zapadna Morava, a za one kojima je ribolov više od razonode mogu uživati i na Podunavačkim barama, 10 km od Vrnjačke Banje, gde se održavaju takmičenja u sportskom ribolovu. Oni sa malo vise avanturističkog duha mogu da se upuste u laganu šetnju po obroncima planine Goč i odmore pokraj veštačkog jezera Selište, ili posetiti jedan od brojnih planinskih vrhova u blizini Vrnjačke Banje - Željin, Ljukten, Jelenac, Stolovi…
Takođe možete se prošetati kroz regiju sa najznačajnijim spomenicima srednjovekovne kulture, posebno sa manastirima sa monumentalnim fresko slikarstvom od kojih je neke, kao svetsku kulturnu baštinu zaštitio UNESKO. Manastire koje možete obići su: Žiča, Studenica, Ljubostinja , manastir Svete Petke, manastir Naupare, Sopoćani, Đurđevi Stupovi i manastir Gradac.
Ukoliko ste tip koji više voli provod i festivale, to je još jedan razlog više zbog koga bi trebalo da posetite Vrnjačku Banju. Početkom jula održava se Vrnjački Karneval, koji je pored Exita I Guče jedna od najvećih turističkih manifestacija u Srbiji.
Svake godine okupi oko 250.000 posetioca i u toku nedelju dana u julu Vrnjačka Banja postaje scena na kojoj se održava veliki broj maskenbala, festivala, koncerata, predstava, sportskih dešavanja… U avgustu se održava jedan od najvećih muzičkih festivala pod nazivom Lovefest.
Još neke od atrakcija zbog kojih vredi posetiti Vrnjačku Banju su:
Najveći opanak na svetu upisan u Ginisovu knjigu rekorda dug 3,2 m koji je napravio opančar Slavko. Most ljubavi – mesto gde mladi u želji da sačuvaju svoju ljubav vezuju katance sa ispisanim imenima, a ključeve simbolično bacaju u reku.
Festival filmskog scenarija – tokom trideset godina na letnjoj pozornici prikazan je veliki broj filmskih ostvarenja, a ovo je ujedno i prilika da se filmska publika sretne sa velikanima filmskog platna.
Panoramsko razgledanje avionom, vožnja fijakerom ili mini vozom su pravi načini da sagladate sve lepote Vrnjačke Banje.
Vrnjačka Banja je jedan od gradova idealnih za investiranje u nekretnine, tako da stan možete kupiti već od 390 E/m2, kuću od 166 E/m2 ili ako više volite samo da povremeno odete kao gost, apartman u centru Vrnjačke Banje možete iznajmiti već od 15 E/danu.