');
18
Apr
berlin-stan-za-izdavanje
privatna arhiva

Kirija za stan u Berlinu skočila 90 odsto, Minhenu 50, Volsfsburgu 67...

facebook messenger viber
Ogroman skok cena nekretnina i njihovog zakupa u Berlinu i širom Nemačke doveo je do toga da se kirije sagledavaju kao najveća "socijalna bomba" u najjačoj evropskoj ekonomiji.

Da je neko 1989. godine, kada je srušen Berlinski zid, rekao žiteljima ujedinjenog Berlina da će za tri decenije poželeti socijalnu jednakost u duhu socijalističke prošlosti i nacionalizaciju stanova, taj bi sigurno bio proglašen ludim.

Međutim, to što je u prestonici Nemačke proteklih deset godina udvostručena cena nekretnina, a za oko 90 odsto povećana cena njihovog zakupa uticalo je na to da je proteklih nedelja i meseci glavna politička tema da li bi trebalo država da zamrzne cene kirija ili čak da prinudno otkupi stanove od kompanija koje izdaju stanove.

BERLIN
Iako je najjača evropska ekonomija, Nemačka je zemlja sa procentualno najviše podstanara u Evropskoj uniji – čak 48 odsto stanovništva, to jest oko 40 miliona ljudi. Prema statistici Evrostata, broj onih koji u Nemačkoj žive u sopstvenim nekretninama, pa makar još otplaćivali hipotekarni kredit za njih, tek odnedavno je nadmašio broj podstanara.

Doduše, nemačka statistika je nešto drugačija. Kada se posmatraju cela domaćinstva, onda se ispostavlja da je prošle godine u Nemačkoj 57,9 odsto domaćinstava živelo „pod kirijom“, a tek 42,1 odsto u sopstvenim stanovima i kućama.

SEOBA NA PERIFERIJU 
Špigl primećuje da sve to ima negativnu posledicu i na životnu sredinu, jer su povećane saobraćajne gužve i samim tim i zagađenje vazduha, jer „policajci, učiteljice, negovatelji, građevinski radnici, prodavačice i činovnici više ne mogu da priušte život u četvrtima u kojima rade“, tako da su „proterani na periferiju“.

Opširnije pročitajte na Blic.rs