');
16
Aug
Plavi tok
gradnja.rs

Povratak DOMAĆEG MERMERA - Plavi tok!

facebook messenger viber
Domaći mermer Plavi tok vraća se na arhitektonsku scenu u velikom stilu!

Nekada se u Srbiji eksploatacijom i obradom arhitektonskog kamena, bavilo preko 10.000 radnika koji su vadili kamen iz 35 kamenoloma. Danas je situacija drugačija, ali postoji jedan svetlo-plavi primer. 

Ima li lepšeg materijala od prirodnog kamena? Od vajkada se koristio kao građevinski materijal za izgradnju kuća, a njegovo prisustvo u ostacima mnogobrojnih objekata i struktura drevnih civilizacija nas uvek iznova fascinira. Postoji više vrsta ovog materijala, cenjenog zbog svoje izdržljivosti i lepote, ali se radi jednostavnije klasifikacije mogu podeliti na mermer, granit, peščar, kvarc i škriljac.

Iako su mnogobrojne drevne građevine sačuvane upravo zbog toga što su u potpunosti izgrađene od neke vrste prirodnog kamena, u današnje vreme njegova upotreba se, zbog visoke cene i smanjenih resursa u odnosu na prošlost, najčešće svodi na kamene obloge. Jedan od visokokvalitetnih prirodnih kamena je i naš domaći Plavi tok čija je upotreba u formi obloge našla masovnu primenu u domaćoj arhitekturi – kako u eksterijeru tako i u enterijeru.
gradnja.rs Plavi tok

Tokom 60-ih godina prošlog veka kamen Plavi tok je korišćen za izgradnju objekata kako u Beogradu, tako i širom Srbije. Ukrasni elementi od ovog kamena plavičaste iskre mogu se videti na zgradi Vojno Medicinske akademije u Beogradu, na zgradi Elektroprivrede Srbije, autobuskoj stanici BAS ali i na Terazijskoj česmikoja je takođe napravljena od Plavog toka. Većinu pošta u Srbiji iz tog perioda krasio je upravo ovaj kamen.

U periodu od 1960. do 1990. godine Srbija je imala petnaest velikih društvenih preduzeća koja su se bavila eksploatacijom i obradom arhitektonskog kamena, a ovaj posao obavljalo je preko 10.000 radnika. U tom razdoblju Srbija je mogla da se pohvali i sa preko 35 kamenoloma, a čak iz 15 od njih vadio se mermer.

Domaći mermer Plavi tok je u osnovi metamorfna stena, pronađena baš u Srbiji, na području Požege i Kosjerića. Karakteriše ga masivna, brečasta struktura i izrazita plavkasto-siva boja po kojoj je i dobio ime.

Opširnije pročitajte na portalu Gradnja.rs