');
12
Nov
zelena zgrada
Pixabay

Šta su "zelene zgrade" i koje su njihove prednosti?

facebook messenger viber

„Zelena“ zgrada je zgrada koja svojim dizajnom, izgradnjom i samim funkcionisanjem smanjuje ili eliminiše negativne i stvara pozitivne uticaje na našu klimu i prirodno okruženje

Zelene zgrade čuvaju dragocene prirodne resurse i poboljšavaju naš kvalitet života

Pod tim se podrazumeva efikasno korišćenje energije, vode i drugih resursa kao i korišćenje obnovljive energije, poput solarne, smanjenje zagađenja i količine otpadnih materijala i omogućavanje njihove ponovne upotrebe i reciklaže. 

Pogledajte sve stanove na prodaju u novogradnji:
PRODAJA STANOVA NOVOGRADNJA


Tokom projetkovanja vodi se računa da se obezbedi dobar kvalitet vazduha u zatvorenom prostoru i da se u izgradnji koriste materijali koji nisu toksični. Naglasak je na uzimanju u obzir životne sredine i kvaliteta života stanara, od početka samog planiranja i projektovanja, preko procesa izgradnje do puštanja zgrade u upotrebu. 

Građevinski sektor u Srbiji polako hvata korak sa međunarodnim trendovima. Iako su do pre samo godinu dana jedino Beograd, Kruševac i Inđija mogli da se pohvale zelenim zgradama, može se primetiti povećano interesovanje i potražnja za nekretninama u zgradama ovog tipa. 

Unsplash zelena zgrada

Izvor: unsplash.com

Iako se u pomenuta 3 grada za sada nalazi ukupno manje od 15 objekata i radi se pretežno o poslovnim zgradama, budući stanari i zakupci prepoznali su potencijal ovog koncepta i primetni su, za sada pionirski koraci na ovom polju i u pravcu razvoja i izgradnje stambenih kapaciteta.

Pogledajte bogatu ponudu stanova u novogradnji u Beogradu:
PRODAJA STANOVA BEOGRAD NOVOGRADNJA


Materijali koji se koriste u gradnji zelenih zgrada

Zeleni građevinski materijali uključuju drvo iz sertifikovanih šuma kojima se odgovorno upravlja i u kojima se planski i namenski gaje biljke koje se brzo obnavljaju poput bambusa i slame. Takođe se koristi i reciklirani kamen ili metal i materijali koji nisu toksični i mogu se reciklirati ili oni koji su vraćeni u upotrebu i proces gradnje nakon što su izdvojeni iz drugih građevinskih projekata, odnosno zgrada koje su predviđene za rušenje ili restauraciju. 

I u Novom Sadu ćete naići na jako dobar izbor novih stanova:
PRODAJA STANOVA NOVI SAD NOVOGRADNJA


Različite podne obloge pri čijoj se ugradnji koriste zaptivne mase ili lepkovi koji sadrže isparljiva organska jedinjenja (VOC) ili druge štetne hemikalije ne bi trebalo da se koriste. Podrazumeva se da tepisi treba da budu izrađeni od recikliranih materijala ili prirodnih vlakana poput vune, a podovi od tvrdog drveta treba da koriste drvo sa sertifikatom o održivom razvoju. Pravi linoleum napravljen od prašine od plute, krečnjaka i lanenog ulja je biorazgradiv dok se kamene, keramičke ili staklene pločice mogu reciklirati ili obnoviti.

Pogledajte cene stanova u novogradnji u Kragujevcu:
PRODAJA STANOVA KRAGUJEVAC NOVOGRADNJA


Izolacija zgrade

Većina izolacionih materijala, koji su ključ energetske efikasnosti zgrade, napravljeni su od petrohemikalija. 

Isporučuju se u savitljivim srolanim trakama ili većim pojedinačnim listovima, prave se od vlakana od recikliranog fiberglasa, celuloze, teksasa ili mineralne vune. Izolacija se takođe može napraviti od prirodnih vlakana poput ovčje vune, lana, industrijske konoplje, celuloze, drvenih vlakana ili glinenog peleta.

U Nišu se dosta gradi, pogledajte nove stanove:
PRODAJA STANOVA NIŠ NOVOGRADNJA


Takođe se često koristi ploča od pene ili pena u spreju, a većina ovih proizvoda se zasniva na  poliuretanu. Smesa kojom se popunjavaju praznine, a pretežno se nanosi prskanjem mase od fiberglasa, mineralne vune, prskanjem celuloze, vermikulita ili perlita, uglavnom se upotrebljavaju za prostore manje zapremine. 

Montažni strukturni izolacioni paneli izrađeni od izolacione pene utisnute između dve ploče i izolacioni betonski profili koji mogu da apsorbuju veliku količinu toplotne energije, kod kojih se beton upumpava između blokova pene, postaju sve popularnija rešenja u izgradnnji.

Ipak, većina izolacije ne zaustavlja protok vazduha. Da bi se stvorila hermetički zatvorena zgrada, obično je oko cele zgrade potreban dodatni sloj od sintetičkog materijala otpornog na vremenske uticaje kako bi se stvorila vazdušna barijera oko čitavog omotača zgrade. Šavovi i veze se u većini slučajeva obezbeđuju izolacionom trakom.

freepik zelena zgrada

Izvor: freepik.com


Kvalitet vazduha u zelenim zgradama

Kada su zgrade hermetične, dobra ventilacija je od suštinskog značaja kako bi se omogućilo da svež vazduh ulazi spolja i da ustajali vazduha izlazi kroz ventilacione otvore, da  adekvatno cirkuliše i da se u potrebnoj meri filtrira. 

Ventilacija i izolacija takođe kontrolišu vlagu, koja može dovesti do rasta plesni i bakterija ako se ne proverava redovno. Ventilacija kontrolisana potražnjom može da koristi senzore kako bi se utvrdilo koliko je osoba trenutno prisutno unutar zgrade  ili CO2 detektore za prilagođavanje unosa svežeg vazduha trenutnim potrebama korisnika zgrade. 

Isparenja nekih organskih jedinjenja imaju negativan uticaj na zdravlje i udobnost, pa projektanti zelenih zgrada pokušavaju da koriste građevinske materijale, unutrašnje površinske obloge i boje i proizvode za čišćenje sa malim ili nikakvim isparenjima. Za razliku od većine boja, premazi od prirodnih materijala poput gline, kreča, lanenog ulja, krede, mlečnih proteina, biljnih ili mineralnih boja i prirodnog lateksa uglavnom nisu toksični.


Krovovi i zidovi

Mnogi tradicionalni krovovi mogu biti i do 90 stepeni topliji od spoljašnje temperature vazduha, posebno u velikim gradovima. ’’Hladni krovovi’’ koji reflektuju sunčevu toplotu umesto da je apsorbuju, snižavaju temperaturu u zgradi, smanjuju potrebu za klimatizacijom, smanjujući samim tim i troškove upotrebe električne energije,  pri čemu zahtevaju  veoma malo održavanja u odnosu na klasične krovove. 

Mogu biti obloženi materijalima svetlih tonova ili naknadno obojeni u belu ili druge svetle boje, napravljene od pene ili više slojeva materijala koji smanjuju apsorpciju sunčeve toplote.

Pixabay zelena zgrada

Izvor: pixabay.com

Zelena infrastruktura na krovovima i zidovima nudi brojne prednosti. Arhitekte, istraživači i stručnjaci za vegetativne sisteme zelenih zgrada ističu da zeleni krovovi veoma efikasno štede energiju, poboljšavaju kvalitet vazduha i pomažu u korisnoj upotrebi atmosferskih padavina.

Zeleni krovovi mogu imati znatno nižu temperaturu od temperature okolnog vazduha, jer pružaju hlad, a kako biljke upijaju vodu i kako ona isparava, vazduh se postepeno hladi. 

Moguće je smanjiti troškove klimatizacije za 25 procenata, smanjiti zagađenje vazduha sakupljanjem sitnih čestica zagađivača i prašine, povećati biodiverzitet, pomoći u korišćenju kišnice i time smanjiti troškove za korišćenje vode, kao i pružiti estetsko poboljšanje. 

Neki zeleni krovovi takođe se mogu koristiti i za uzgajanje hrane.

Postoje dve vrste: zelene fasade, koje koriste biljke penjačice ili biljke zaštićene rešetkom i sadrže dovoljno zemlje potrebne biljkama i sistemi ’’živih zidova’’, izgrađeni od tankih ploča na veštačkim materijalima za rast biljaka poput filca ili mineralne vune, kojima su potrebne hranljive materije i voda. 

Prednosti zelenih krovova se ogledaju u vidu poboljšanja kvaliteta vazduha, smanjenog efekta urbanog toplotnog ostrva i nižih troškova klimatizacije i energije za grejanje jer biljke održavaju zgradu hladnijom zbog pružanja hladovine  i prirodnog isparavanja.


Prozori i osvetljenje

Postavljanje prozora u odnosu na ugao pod kojim zgradu pogađaju sunčevi zraci može uticati na energetsku efikasnost zgrade kao i na troškove grejanja i hlađenja. Prozori okrenuti ka istoku i zapadu dovode više toplote od onih okrenutih prema severu i jugu. 

Energetski efikasni prozori uključuju dvostruko obložene prozore ispunjene argonom ili kriptonom, radi bolje izolacije, zatamnjene prozore koji apsorbuju toplotu, izolovane prozore napravljene od dva ili više slojeva, prozore sa reflektujućim premazima koji više blokiraju svetlost nego toplotu. 

Pametni prozori mogu menjati stepen providnosti kada kroz njih prolazi struja niskog napona, menjajući talasne dužine svetlosti koju propuštaju. Iako su skuplji od običnih, njihovom montažom se štedi na grejanju, klimatizaciji i osvetljenju, a  smanjuje se i  potreba za roletnama ili zavesama.

Prilikom projektovanja se vodi računa  da se dnevnom svetlu omogući da ulazi u zgradu što je više moguće. Klasične sijalice su izbačene iz upotrebe, a zamenile su ih  kompaktne fluorescentne sijalice i LED sijalice koje troše manje energije i traju duže.