Ideja koja se često pominje u konceptima budućeg stanovanja je fleksibilnost prostora — pregrade koje se pomeraju, zidovi koji se „uklapaju“ ili nestaju. U modernom enterijeru, pametne staklene pregrade mogu da menjaju prozirnost (postaju transparentne) zahvaljujući električnom staklu, ali da se ne koriste kao čvrsti zidovi stalno. To omogućava da dnevna soba, radni prostor i spavaća zona budu fluidni.
Takođe, razvoj „nevidljive tehnologije“ u pametnim domovima ide u tom smeru — uređaji, senzori i kontrole sve više postaju diskretni, ugrađeni u plafone, zidove ili nameštaj, umesto da stoje kao vidljivi paneli.
Međutim, u klasičnim stambenim zgradama (naročito u Srbiji i regionu), strukturalne pregrade su često nosive — stoga takve inovacije zahtevaju projekte sa modularnom arhitekturom ili radikalne rekonstrukcije.
Ogledalo koje odražava samo vaš lik postaje prošlost — danas se već razvijaju smart mirror uređaji koji kombinuju funkciju ogledala i interaktivnog ekrana. Projekti poput MirrorME omogućavaju prikaz vremenske prognoze, kalendara, vesti, pa čak i prepoznavanje lica i glasovne komande.
Smart ogledala se integrišu u sistem pametnog doma — koriste se kao kontrolni paneli za rasvetu, temperaturu, sigurnost i druge uređaje.
Jedan aspekt – tržište pametnih ogledala u Evropi beleži rast sa stopom
od oko 15 % godišnje, što ukazuje na sve veću potražnju.
U većini stanova, ogledala su već na mestima pogodnim za integraciju, poput hodnika, kupatila ili spavaće sobe. Tako je prelazak na digitalno ogledalo prirodan korak. Ipak, trošak, integracija sa postojećim sistemima i pitanja privatnosti (kamera, prepoznavanje lica) predstavljaju izazov.
Robotski kuvari ili kuhinje sa automatskim sistemima već postoje u prototipskom obliku. Primer je kompanija Moley Robotics, koja je razvila kulinarski sistem s robotizovanim rukama sposoban da pripremi razne recepte bez ljudske intervencije.
U pametnim domovima, robotika se ne svodi samo na kuvanje. Automatski usisivači su već standard (robot vacuum). Integrisani sistemi za čišćenje, dostavu unutrašnjih paketa (dronom u velikim kompleksima), robotski asistenti za održavanje i senzori za autonomno upravljanje instalacijama su u istraživačkoj fazi.
Koncept Digital Twin stanovanja — virtuelni model stana koji prikuplja podatke o temperaturi, korišćenju uređaja, potrošnji energije — koristi se u eksperimentalnim postavkama kako bi se optimalno upravljalo sistemima doma.
Sistem može da predvidi kada je korisno upaliti grejanje, rashladne sisteme, zatvoriti prozore, čime se štedi energija i maksimizira udobnost.
U razvijenim zemljama Evrope i SAD, pametni domovi i automatizovani sistemi ulaze u svakodnevicu, ali u Srbiji su takvi koncepti još ređi. Glavni faktori koji koče širu primenu:
Ipak, delovi Beograda već imaju potpuno opremljene pametne stanove koji služe kao primer. Trendovi ukazuju da će u narednih 10–15 godina segment stanova sa visokim stepenom automatizacije postati značajan deo novogradnji.