Plac sa započetim objektom na Jezeru Kraljevac u Deliblatu(opština Kovin).
Plac površine 8.44 ara, nalazi se u ulici Maršala Tita u Deliblatu. Sa izlazom na Jezero Kraljevac.
Širina i dužina placa je 29m.
Započet objekat sa dozvolom neto površine 236m2.
Na placu se nalazi i pomoćni objekat površine oko 30m2.
Poseduje priključak za struju i vodu.
Specijalni rezervatu prirode „Kraljevac” je područje jedinstvene prirodne lepote gde plutajuća ostrva pomerana jakim vetrom po površini vode neprekidno menjaju okolni pejzaž. Plutajuća ostrva predstavljaju ostatke nizijskih tresava, jednih od globalno najredjih i najugroženijih tipova staništa, kao i jedno od poslednjih utočišta retke biljne zajednice barske paprati i močvarne ive na našim prostorima. Plutajuća i stalna ostrva sa vodenim oknima i podzemnim izvorima koji ne mrznu ni tokom najvećih zima predstavljaju značajno stanište za ribe, uključujući globalno ugroženu umbru. U čistoj i mirnoj vodi jezera Kraljevac često se mogu videti vidre.
Rezervat je deo medjunarodno značajnog područja za ptice i biodiverzitet (IBA) i predstavlja značajno gnezdilište brojnih retkih vrsta ptica močvarica, medju kojima se ističu mrka i žuta čaplja, gak, čapljica, eja močvarica, kao i globalno ugrožena patka njorka. Belobrka i crna čigra, kao veliki i mali vranac redovno se hrane ribom na ovom području. Lesni odeseci koji okružuju jezero Kraljevac mesto su gneždjenja velikih kolonija pčelarica.
Na 5km od Deliblata nalazi se Deliblatska peščara (Deliblatski pesak) ili Banatska peščara (Banatski pesak), jedinstvena je peščara u Evropi, a nalazi se u jugoistočnom delu srpske pokrajine Vojvodine, u južnom Banatu.
Ova prostrana oblast površine od oko 300 km², čije su glavne peščane mase elipsoidnog oblika okružene plodnim lesnim poljoprivrdnim površinama, proteže se između Dunava i jugozapadnih padina Karpata.
Ovaj spomenik istorije prirode Panonske nizije jedno je od retkih pribežišta za mnoge specifične vrste flore i faune, koje u evropskim i svetskim razmerama predstavljaju prirodne retkosti. Peščara predstavlja geomorfološki i ekološko-biogeografski fenomen ne samo Panonske nizije, već i čitave Evrope.
Udaljenost od Beograda 60km.