07
May
građevinci
privatna arhiva

Majstore je teško naći, a 95.000 zanatlija zvanično nezaposleno?

facebook messenger viber
Građevinska sezona u Srbiji uveliko traje, a poslodavci kažu da im nedostaju zidari, tesari, keramičari ili stolari, međutim, dok se na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje trenutno oko 95.000 zanatlija vodi kao nezaposleno.

Podaci NSZ-a dostavljeni Tanjugu pokazuju da su poslodavci od početka godine tražili nešto više od 9.000 zanatlija u Srbiji, što je deset puta manje nego što ih je na evidenciji. Statistika pokazuje da radnika ima, međutim, poslodavci tvrde da je majstore teško naći.

U Građevinskoj komori Srbije navode da nedostaju svi profili u građevinarstvu, da je prosečna starost građevinara 55 godina i da upravo zbog toga što ih je teško naći, radnicima "skaču" i dnevnice.

Kada je reč o visine dnevnice, ona zavisi od regiona u kojem majstori u Srbiji rade pa, na primer, majstor gipsar u Subotici nema ista primanja na dnevnom nivou kao onaj u Beogradu ili Pirotu.

Dnevnica od 50 do 60 evra za majstora u glavnom gradu koji radi na velikom projektu (a deo zapravo često daje svom pomoćnom radniku) nije i ona koju prima majstor armirač ili tesar u manjim sredinama.

Međutim, obzirom da je reč o radu koji najčešće nije prijavljen, nije moguće znati tačan iznos koji na ruke primaju majstori na građevini.

"U ovom momentu, dobri keramičari, instalateri mašinske struke, kvalifikovanija radna snaga ima i do 100 evra dnevnicu", kaže Rodić. Godinama se radna snaga, dodaje, odliva zbog bolje plaćenih poslova u inostranstvu. 

Poslodavci u Srbiji kažu da ukoliko povećaju plate, nemaju računicu u poslovanju. "Da ovog momenta raspolažemo sa sto hiljada zanatlija, svi bi našli posao u Zapadnoj Evropi, tolika je potražnja", smatra Rodić. U inostranstvu, kaže Rodić, dobri majstori zarade 4.000 ili 5.000 evra mesečno, obezbeđeni su im stan i hrana, prekvalifikacija, dokvalifikacija, a svi radovi subotom i nedeljom su im vanredno plaćeni.

U Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja kažu da je najveći broj naših državljana koji su posao našli u inostranstvu, uz posredovanje NSZ, otišlo u Nemačku, Hrvatsku, Sloveniji i Portugal. Njihove zarade su različite i zavise od vrste poslova i kvalifikacija, kao i zemlje u kojoj rade. 

Tako, najveće zarade zanatlijama nude poslodavci u Nemačkoj, od 1.600 evra do 2.600 evra, poslodavci u Hrvatskoj daju od 600 evra za pomoćne radnike u turizmu.

Opširnije pročitajte na Blic.rs