Poznato je da je jedna od najvećih građevina u Srbiji čuveni Avalski toranj. Toranj je prvobitno izgrađen 1965. godine i predstavlja najvažniji objekat za telekomunikaciju u Srbiji. Visina tornja je 205 metra, a čuveni vidikovac koji je do sada obišlo preko 1.500.000 posetilaca nalazi se na visini od 122 metara. Zbog svoje visine, usled naleta vetra, toranj nekada može da se pomera u prečniku od metar. Osim titule najviše građevine u Srbiji, od 29. aprila 1999. godine kada je isti srušen tokom Nato agresije Avalski toranj je smatran najvišom srušenom građevinom na svetu. Tu titulu je imao naredne dve godine, odnosno do rušenja Svetskog trgovinskog centra 2001. godine. Toranj je obnovljen 2010. godine nakon radova u ukupnom trajanju od 3 godine i tada je ponovo otvoren i za turiste. Osim važnog telekomunikacijskog objekta, Avalski toranj predstavlja i simbol Beograda i uz monument park i Spomenik Neznanom junaku, toranj je ujedno i nezaobilazna turistička atrakcija prestonice.
Pogledajte kompletnu ponudu: |
PRODAJA STANOVA |
IZDAVANJE STANOVA |
Geneks zgrada ili Zapadna kapija Beograda smatra se jednim od najjačih simbola grada Beograda. Izgrađena je 1979. Sa njenog vidikovca pruža se neverovatan pogled na Srbiju i zapravo se sastoji od dve kule, od kojih je jedna zamišljena kao stambena (sa 84 stambene jedinice), a druga kao poslovna zgrada (koja se sastoji od 34 nivoa). Ove dve kule povezane su mostom na krovu što sve zajedno doprinosi zaista nesvakidašnjem izgledu ove građevine zbog čega se smatra arhitektonskim biserom naše zemlje. Geneks zgradu je projektovao arhitekta Mihajlo Mitrović kome se pripisuje zasluga da je osmislio zgradu koja je zaista bila ispred vremena tada. Još jedna od zanimljivosti vezanih za Zapadnu kapiju Beograda jeste da njen izgled i dalje krase murali čuvenog slikara Lazara Vujaklije koji su sačuvani tokom svih ovih godina. Kada je u pitanju visina kule , po jednim podacima, Geneks kula visoka je 115 m, dok je po drugim visoka oko 118. Zajedno sa antenom zgrade, Zapadna kapija Beograda visoka je 135 m.
Nekadašnji “CK” odnosno sedište Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije, zgrada Ušće nalazi se u bloku 16 na opštini Novi Beograd. Zgrada je prvobitno sagrađena 1964. godine kao palata Društveno-političkih organizacija, dok danas predstavlja poslovni centar. Tokom bombardovanja Beograda 1999. godine zgrada je pretrpela ozbiljna oštećenja. Obnova Ušća koštala je čak 35 miliona eura, a nakon obnove, zgrada je dobila dodatna dva sprata, kao i modernu, danas svima prepoznatljivu spoljašnjost - umesto aluminijumsko-staklene fasade, fasada kule Ušće danas je sačinjena od plavo-zelenih stakla.
Kada je u pitanju visina zgrade Ušće, iako se u određenim izvorima može pronaći podatak o visini od 115 metara, ova zgrada je zapravo visoka nepunih 104 m, odnosno 103,9 m. Ipak, ukoliko bi se u visinu ubrajala i antena zgrade, Kula Ušće sa pravom bi mogla da nosi titulu najviše zgrade u Srbiji jer je njena visina uz pripadajuću antenu neverovatnih 141 m.
Iako sa svojih 101 m visine i 23 sprata, Beograđanka odavno nije najviša zgrada u našoj zemlji, u trenutku kada je izgrađena ona jeste bila najviša, ne samo u Srbiji, već i na čitavom području Balkana. Zgrada je sahrađena 1974. godine po projektu arhitekte Branka Pešića i smatra se najčuvenijom nekadašnjom najvišom zgradom u Beogradu.
Za svoje vreme Beograđanka je bila pravi arhitektonsko čudo i prva pametna zgrada u našoj prestonici. Nadaleko je i brzo postao čuven vidikovac ove zgrade koji je pružao fantastičan pogled na grad. Vidikovac je smešten na 22. spratu i na dnevnom nivou je privlačio na hiljade posetilaca. Kao što je navedeno, visinu zgrade je samo 5 godina nakon izgradnje nadmašila zgrada Geneksa, a danas se nalazi na 3. mestu u Srbiji. Ipak, po najnovijim informacijama, zgrada Beograđanke će vrlo brzo pasti na 4. i na 5. mesto na listi.
Iako ne možemo toliko daleko da predviđamo niti da prognoziramo koliki će neboderi nicati u našoj zemlji u narednim decenijama, ono što se trenutno zna jeste da je u toku izgradnja buduće najviše zgrade u Srbiji koja će zaseniti čak i Geneks kulu po svojoj visini, a to je zgrada koja se zida u stambeno-poslovnom kompleksu Blok 65. U pitanju je kula Vest 65 (oblakoder od 40 spratova) za koju je najavljeno da će biti visoka 150 m. Ova kula prvibitno je zamipšljena kao oblakoder sa 33 spratova visine 140 m, ali je u međuvremenu taj plan izmenjen zbog čega će Vest 65 definitivno postati najviša zgrada.
Ipak, kako se čini, Vest 65 se neće dugo zadržati na vodećoj poziciji najviše zgrade u Srbiji jer bi brzo trebalo da je zaseni Kula Beograd u okviru kompleksa Beograd na vodi. Naime, Kula Beograd bi trebalo da se pohvali sa samo 168 m visine (u odnosu na prvobitno planiranih 220). Pored navedenih, planirana je izgradnja još nekoliko nešto nižih nebodera. U pitanju su: Skajlajn, projektovane visine oko 130 m koja će se nalaziti u ulici Kneza Miloša; kao i blizanačka zgrada Ušće 2 koja će biti visine oko 100m.