28
Feb
Norveška
Google maps printscreen

Zbog ovog tunela, putovanje će biti brže za 11 sati, a cena mu je 1,83 milijarde evra

facebook messenger viber
Norveška je otkrila planove za izgradnju najdužeg i najdubljeg podvodnog tunela na svetu, koji će smanjiti putovanje za 11 sati na njenoj obalnoj magistrali E39. Tunel, poznat kao Rogfast, povezać će okruge Randaberg i Bokn, prelazeći 26,5 kilometara širok vodeni prostor.

Tunel koji će promeniti putovanja i smanjiti zavisnost od trajekata

Tunel Rogfast biće dug 26,5 kilometara i koristiće četvoro-trake sa dvočlanim dizajnom. Ukupna dubina tunela biće 400 metara, što ga čini najdubljim podvodnim tunelom na svetu, a biće isklesan kroz sloj stena ispod mora. S obzirom na to da će putovanje kroz tunel trajati samo 35 minuta, očekuje se da će ovo značajno smanjiti trenutno putovanje na 21 sat na samo 10 sati, premostivši sedam trajektnih prelaza koji su često odlagani zbog loših vremenskih uslova.

Troškovi i planirani završetak izgradnje

Izgradnja Rogfast-a koštaće oko 1,6 milijardi funti, a korisnici će morati da plate putarinu od oko 30 funti kako bi koristili tunel. Tunel je deo šireg plana modernizacije E39 putne mreže u vrednosti od 36 milijardi funti, koji se finansira sa 40% sredstava iz poreskih prihoda, dok će ostatak biti pokriven naplatom putarine. Projekat bi trebalo da bude završen do 2033. godine, sa ciljem da se omogući nesmetano putovanje tokom svih vremenskih uslova.

Poboljšanja za svakodnevne putnike

Rogfast će eliminisati potrebu za zavisnošću od vremenskih uslova, izjavio je Oddvar Kaarmo, menadžer projekta. On je objasnio: "Luka u Mortaviki je prilično izložena, a zimi trajekti ponekad moraju da preusmere rutu na drugi terminal. Kada tunel bude gotov, više nećemo morati da zavisimo od dobrog vremena kako bismo održavali saobraćaj otvorenim."

Budući projekti povezivanja podvodnim tunelima

Nakon završetka, Rogfast će biti najduži i najdublji podvodni tunel na svetu, nadmašujući norveški tunel Lærdal, koji je dugačak 24 kilometra i povezuje opštine Lærdal i Aurland. Ujedno, planira se i izgradnja podvodnih "plutajućih" tunela koji će povezivati različite delove obale gde dubina mora otežava kopanje, čime će se dodatno smanjiti zavisnost od trajekata.