Godina 2025. označava novi zlatni period za tapete širom Evrope. Stilisti i arhitekte navode da tapete više nisu samo dekoracija već ključni element prostornih priča. U trendu su tapete s botaničkim motivima, koje prizivaju prirodu u dnevni ili spavaći prostor.
Takođe, teksture poput lana, kamena i drveta proizvode trodimenzionalan osećaj, dok suptilni sjajevi u zlatu i bakru unose luksuz i sofisticiranost. Za one koji se opredeljuju za hrabriji izraz tu su murali i geometrijski uzorci inspirisani Art Deco stilom. Ovaj povratak tapeta na scenu signalizira ne samo estetski, već i sadržinski pomak ka personalizaciji, udobnosti i emocionalnom izrazu doma.
I kod nas se očigledno oseća ovaj talas. Pokazalo se da regionalni saloni tapeta i studiji enterijera već primenjuju globalne trendove. U ponudi su kolekcije inspirisane teksturama prirodnih materijala, kao što su tapete koje imitiraju lan, kamen ili drvo. Evidentan je povratak tapeta s metalik detaljima, što unosi eleganciju i finu dozu glamura. Takođe, u Srbiji rastuća popularnost murala s pejzažima ili grafičkim prikazima potvrđuje da domaća publika želi da prostor pročita kao umetničko delo, ne samo kao kuću ili stan. Ovaj trend potvrđuju salonima koji ističu da su tapete ponovo u fokusu klijenata, prednjačeći u zahtevima za sofisticiranim i atmosferskim rešenjima.
Tapete nisu samo estetski bonus – postaju strateško rešenje u prezentaciji nekretnina. U oglasima, prostor ukrašen muralom ili prefinjenom teksturom ostavlja snažan utisak, angažuje emociju i podiže percepciju kvaliteta nekretnine. Za stanove za izdavanje, tapeta s botaničkim motivom ili geometrijskim akcentom stvara “instagram moment” koji privlači mlade podstanare. U luksuznim objektima, suptilni metalik tonovi i tapete sa prirodnim teksturama podižu cenu percepcije i doprinose prodaji. Tapete su se na tržištu vratile zato što kombinuju brz vizuelni efekat i trajnu estetiku – a to su dve ključne stvari koje prodavce i kupce danas spremaju da investiraju.
U srpskoj potrošačkoj praksi tapete su značajno poskupele u odnosu na prethodnu godinu. Jedna rolna sada košta između 5.000 i 20.000 dinara, a najtraženiji modeli, poput nemačkih brendova Marburg, nalaze se u višem cenovnom rangu. Rolna koja je pre mesec dana stajala oko 4.700 dinara sada iznosi oko 5.500, što je rast od približno 30 odsto, dok je u poređenju sa prošlom godinom ta razlika oko 20 odsto. Kako jedna rolna pokriva oko 5 m², za stan od 50 m² potrebno je deset rolni, što znači ulaganje od oko 50.000 dinara samo u materijal, dok luksuzne varijante mogu dostići i 200.000 dinara.
Lepljenje tapeta u Srbiji se naplaćuje po kvadratnom metru, a cene zavise od tipa tapete i složenosti rada. Za standardne tapete prosečna cena rada kreće se od 500 do 1.000 dinara po m², dok za zahtevnije, poput murala ili 3D tekstura, može dostići i 1.500 dinara po m². To znači da za stan od 50 m², samo ugradnja može koštati između 25.000 i 75.000 dinara, bez uračunatog materijala.