Razlog tome krije se u više faktora, činjenicama da se u ljudima probudila svest da što manje štete omotaču zemljine atmosfere, da budućim pokolenjima ostavimo što čistiji i zdraviji vazduh, ali i u tome da je u celu ideju oko zelene energije podržala i Vlada kroz nadležno ministarstvo. Država je prepoznala potrebu da se uključi u trku, a građani i preduzeća sve češće ulažu u solarne panele kako bi smanjili troškove struje i doprinosili očuvanju životne sredine.
Solarni paneli pretvaraju sunčevu energiju u električnu, omogućavajući energetski nezavisna domaćinstva i smanjenje računa za struju. Pored finansijskih koristi, koristi za životnu sredinu su značajne – smanjuje se emisija štetnih gasova, a povećava korišćenje obnovljivih izvora energije. Instalacije mogu biti različitih veličina i kapaciteta, prilagođene potrebama kućanstava, ali i industrije.
U Srbiji se broj kućnih i poslovnih solarnih sistema iz godine u godinu povećava. Projekti se realizuju na krovovima kuća, fabrika, ali i u okviru većih solarnih parkova. S obzirom na lokalne klimatske uslove, solarni paneli mogu obezbediti značajan deo potrošnje električne energije tokom sunčanih meseci, čineći ulaganje isplativim već u prvoj deceniji korišćenja.
Srbija je uvela programe subvencija za ugradnju solarnih panela, kako za kućanstva tako i za preduzeća. Građani mogu dobiti delimično finansiranje kupovine i instalacije, dok firme imaju pravo na porezne olakšice i povoljne kredite. Cilj je povećanje udela obnovljivih izvora u nacionalnoj energetskoj bilanci i smanjenje zavisnosti od uvoza struje.
Subvencije pokrivaju 20–50% ukupnih troškova instalacije, zavisno od vrste i veličine sistema. Država omogućava i pristup energetskim kreditima sa niskim kamatama, što skraćuje period povraćaja ulaganja i dodatno podstiče građane da se odluče za solarne panele.
Zahvaljujući državnim programima, broj instalacija solarnih panela u Srbiji konstantno raste. Kućanstva i preduzeća postaju energetski nezavisnija, a ekološki benefiti su vidljivi kroz smanjenje emisije štetnih gasova i povećanu upotrebu domaćih obnovljivih izvora energije.
Cena sistema za kućanstva u Srbiji kreće se od 5.000 do 15.000 evra, zavisno od kapaciteta i tipa panela. Period povraćaja investicije uz subvencije može biti 5–8 godina, dok veće industrijske instalacije zahtevaju značajnija ulaganja, ali se dugoročno isplate kroz smanjenje troškova struje i državne olakšice.
Prvi korak je da procenite svoje potrebe – prosečno domaćinstvo od 4 člana na površini od 150 m² troši oko 3.500–4.500 kWh struje godišnje. Za ovakvu kuću, potrebna je instalacija od oko 6–8 kW, što zahteva krov pokriven solarnim panelima. Građani mogu iskoristiti državne subvencije koje pokrivaju 20–50% troškova, kao i povoljne energetske kredite, a zatim kontaktirati ovlašćenog instalatera za montažu i povezivanje sistema.
Sa instalacijom od 6–8 kW, domaćinstvo može proizvesti 70–90% godišnje potrošnje struje, što znači uštedu od oko 50.000–80.000 dinara godišnje na računima. Povraćaj investicije uz subvencije se obično postiže za 5–7 godina, dok dugoročno, uz porezne olakšice i niže troškove struje, sistem može trajati i preko 25 godina, obezbeđujući stabilnu uštedu i značajan doprinos očuvanju životne sredine.