Zasad je doduše sa ovakvom ponudom “istrčala” je jedna banka, ali prema saznanjima “Blica”, uskoro će dinarske stambene kredite odobravati još najmanje tri ili četiri banke.
Trenutno, u toj jednoj ponudi dinarski stambeni krediti se odobravaju kao i oni u evrima na 360 meseci (30 godina), a kamata je 4,9 odsto i promenljiva je, samo što u nju, umesto euribora, ulazi belibor (takozvana bazna kamata koja zavisi od visine referentne kamatne stope koju određuje NBS). Kamata za kredite u evrima, istina, i dalje je niža, ali se prvi put ta razlika svela na jedan ili dva odsto, pa visina rate i nije toliko različita. Ako ste upravo u potražnji za stanom, najveću ponudu nekretnina u Srbiji možete pogledati OVDE
LOGIČAN POTEZ
Kako navodi Dušan Uzelac sa portala “Kamatica”, banke do sada nisu bile spremne da se vezuju za dinar, te je zbog toga i ponuda dinarskih kredita bila loša.
- Problem je u bankarskoj računici, jer dinar je imao istoriju nestabilnosti. Međutim, kada pogledamo trenutnu situaciju, došlo je do poboljšanja, te je logičan nastavak da su se pojavili i dinarski stambeni krediti - naveo je Uzelac.
Novogradnja u Paunovoj
VALUTNI RIZIK
Kako kaže naš sagovornik, potez banke koja je smanjila kamatnu stopu za dinarske stambene kredite je dobra stvar i dodaje da bi bilo odlično kada bi takvih kredita bilo što više.
- Kada vide ovu ponudu, ljudi će se odlučivati sve više za dinarske kredite, jer oni nemaju komponentu valutnog rizika, te građani ne moraju da razmišljaju koliki će biti evro - objašnjava Uzelac i dodaje da će veći broj kredita u dinarima vratiti poverenje građana u domaću valutu.
S druge strane, profesor Beogradske bankarske akademije Zoran Grubišić smatra da bi građani pre nego što se zaduže sa ovako niskom kamatnom stopom u dinarima ipak trebalo da provere sve parametre.
- Trebalo bi pogledati kolika je efektivna kamatna stopa i koliki su takozvani bočni troškovi. Iskreno, kamatna stopa od 4,9 odsto meni deluje prenisko - navodi Grubišić.
U svakom slučaju, do pre nekoliko godina čak 90 odsto gotovinskih i potrošačkih pozajmica odobravano je u evrima. I tada je izgledalo kao nemoguća misija da se stvar okrene i građani počnu da se zadužuju u domaćoj valuti. Ali sada je situacija potpuno obrnuta i gotovo više niko i ne uzima gotovinske i potrošačke kredite indeksirane u evrima. Tome je, naravno, doprinela i odluka NBS da se za takve kredite obavezno izdvaja 30% učešća, međutim, presudna je bila stabilnost dinara koja je dovela do drastičnog pada kamate na dinarske pozajmice. Tako je kamatna stopa sa nekadašnjih 20, pa čak i 25 odsto godišnje pala ispod 10 (za kratkoročne pozajmice do godinu ili dve), odnosno oko 13-14 odsto za dugoročne zajmove.
Opširnije pročitajte OVDE