31
Mar
gradnis.jpg
nekretniners

Dobro došli u carski grad Niš, poznat kao Titanik - saznajte zašto!

facebook messenger viber
Carski grad Niš - danas najveći grad u jugoistočnoj Srbiji, tokom svoje duge istorije nalazio se uvek na raskršću istoka i zapada i bio je zanimljiv mnogim osvajačima.

Niš je predstavljao administrativni, vojni, trgovinski i kulturni centar raznih država i carstava kojima je tokom istorije pripadao. U ovom antičkom gradu rođena su čak dva rimska cara - Konstantin Veliki i Konstancije III.

Teritorijom na kojoj se današnji grad nalazi prošli su Dardanci, Tračani, Iliri, Kelti, Rimljani, Huni, Avari, a zatim i Vizantinci, Srbi, Bugari i Osmanlije. Više puta je bio pod austrougarskom opsadom.

Uticaj različitih naroda primećuje se i u kulturnom nasleđu samog grada, pre svega u raznovrsnosti arhitekture i brojnih istorijskih lokaliteta, kao što su Medijana, arheološko nalazište iz rimskog doba, Niška tvrđava, vojno utvrđenje iz doba turske vladavine, Ćele kula, spomenik iz 19. veka sa lobanjama srpskih ustanika iz bitke na Čegru i mnoga druga istorijska obeležja.
nekretniners celekulanis.jpg




















Danas je grad Niš administrativno podeljen na pet gradskih opština: Medijana, Palilula, Pantelej, Crveni Krst i Niška Banja, a ove opštine obuhvataju preko 40 naselja u kojima živi oko 260,000 stanovnika.

OD BRZOG BRODA DO LEDENE STENE - NIŠ KAO TITANIK

Niš je poznat i po vrlo zanimljivim nazivima naselja, a po njihovom položaju se žargonski još i naziva Titanik, što nije mnogo poznato.
Kada se zaista pogleda iz pravca Niške Banje prema centru, grad počinje naseljem koje ima naziv Brzi brod, a završava se naseljem Ledena stena. Naziv Brzi brod označava mesto gde se najbrže reka može preći jer je na tom mestu najplića. Niški Brzi brod je s jedne strane opasan Nišavom, a na jednom mestu meštani ovog dela grada sa 10.000 stanovnika potvrđuju i to da se kod visećeg mosta oduvek prelazila reka.
nekretniners nisledenastena.jpg Naselje Ledena stena nosi ime po nekadašnjoj gradskoj fabrici leda, jer je proizvodnja bila smeštena baš u tom delu Niša koji je izuzetno podložan udarima vetra.

Kalač brdo
je dobilo ime po turskoj reči Kalač, odnosno sablja, jer su se tu nekada sukale sablje i baš na tom mestu su Srbi probili bedem Turaka 1878.godine.
Šinter-mala je naselje gde se nekada nalazila kafilerija, a na Trošarini se naplaćivao ulaz u grad.

Niško naselje Delijski vis nije dobilo naziv po navijačima Crvene Zvezde, već po tome što su na tom uzvišenju Turci ubijali sve učene i važnije ljude iz Niša i okoline. Krive livade na sadašnjem delu Bulevara Nemanjića dobile su naziv po utrinama koje su bile ukrivo parcelisane.
nekretniners nisbulevarnemanjica.jpg

















U naselju Duvanište se sadio duvan, a Kovanluk je bio pčelarski kraj. Deo grada Crveni pevac dobio je ime po limaru koji je na tom mestu imao radionicu, a kao vetrokaz je postavio pevca ofarbanog u crvenu boju.

Durlan
je naselje koje kreće da nastaje posle drugog svetskog rata gradnjom stanova za radničku klasu. Danas je to moderno naselje koje pripada opštini Pantelej u kome se najviše gradi. Naselje je dobilo ime po reči “dur” što na turskom znači stani. Durlan je bilo mesto gde treba “stati” jer se tu naplaćivala taksa za ulazak robe u grad za potrebe niškog stanovništva na pijacama.


POZNATE NIŠKE MAHALE

Interesantne su takođe priče vezane za nastanak naziva naselja Jagodin-mala, Šećer-mala, i Jorgovan-mala, poznate niške mahale.

Jagodin-mala
se nikako ne nalazi na putu za Jagodinu, ali je ipak po tom gradu dobila ime. Nišlije koje su u ovom delu grada živele za vreme Turaka nisu bile baš redovni poreski obveznici, pa su ih zato Turci iselili odatle, a na njihova imanja su dovedeni Jagodinci.

Šećer-mala je dobila naziv po tome što na turskom jeziku šećer znači nešto toplo, mada se ovo, jedno od najlepših niških naselja, naziva i Gospodin-mala. Postoje dve verzije nastanka naziva ovog dela grada. Prva je da je tu bila pijaca i da je na njoj radilo dosta prodavačica ljubavi, pa su ovde Nišlije, kao i gosti sa strane, vodile neku vrstu slatkog života. Druga priča je da je na toj pijaci zaista prodavan šećer i da je narod po tome taj deo grada nazvao Šećer mala. Inače u ovoj mali nalazila se i tzv. „jagnjeća česma“, podignuta 1911. godine, nazvana upravo po jagnjećoj pijaci koja se tu nekada nalazila.

Jorgovan mala je dobila naziv po velelepnim ružičnjacima i drvoredima jorgovana koje su zalivale lepe gospođice. Nije se moglo desiti da prođete ovim naseljem, a da se ne očešete o neki mirisni jorgovan.

Najlepši park u Nišu, Čair, dobio je ime po turskoj reči za livadu a danas je to moderno naselje sa sportskim centrom, bazenima i pratećim sadržajem za rekreaciju.
nekretniners parkcairnis.jpg

Ako vas put turistički navede u Niš, obavezno obiđite Nišku banju, čuveno lečilište i izletište udaljeno svega desetak kilometara od Niša. Pretpostavlja se da je izgrađeno još u doba cara Hadrijana i da je staro 26 hiljada godina.