10
Jul
narodnopozoriste1.jpg
nekretniners

150 GODINA NARODNOG POZORIŠTA - Ovacije za operu, dramu i balet

facebook messenger viber
U vreme oko 1869, kada je izgrađeno zdanje Narodnog pozorišta na Trgu republike, Beograd je bio „jedno veliko selo, na pola puta od otomanske do evropske civilizacije“, veli istorijat jedne od najznačajnijih srpskih institucija. Podizanje palate inicirao je knez Mihailo Obrenović izlazeći u susret potrebama tek formiranog profesionalnog ansambla, koji je „funkcionisao u neodgovarajućim uslovima“.

Pomoću besplatne mobilne android aplikacije Nekretnine.rs možete da pregledate kompletnu ponudu stanova čak i kada ste u pokretu na svom mobilnom telefonu ili tablet uređaju.Pomoću besplatne mobilne android aplikacije Nekretnine.rs možete da pregledate kompletnu ponudu stanova čak i kada ste u pokretu na svom mobilnom telefonu ili tablet uređaju.novanog ansambla, Đurađ Branković Karolja Obernjaka, izveden je u gostionici, istina otmenog naziva – Kod engleske kraljice. Od tog doba zgrada Narodnog pozorišta pretrpela je mnogobrojne promene. Izvorni klasicizam prekrili su ukrasi secesije, gabarit je povećavan u nekoliko navrata, poslednji put 1986, kada je dograđeno začelje, okrenuto ka Ulici braće Jugovići podignuto po savremenim arhitektonskim principima. Januara 1938. zgrada je bila poprište spektakla, doduše, veoma tužnim povodom: u holu je bio smešten odar velikog komediografa Branislava Nušića (1864–1938), jednog od vrlo važnih upravnika Narodnog pozorišta.
nekretniners narodnopozoriste6.jpg Celo je zdanje bilo prekriveno crnim platnom. Narod je danonoćno obilazio Nušićev kovčeg i neutešno plakao – svedoči glumac Vlasta Velisavljević, jedan od malobrojnih koji se toga živo sećaju. Plakao je i Vlasta, ali i njegova starija i slavnija koleginica Žanka Stokić, jer je „u Nušiću izgubila svog roditelja“. Žanka se upravo proslavila ulogama u njegovim komadima. Najčuvenijoj Gospođi Ministarki publika je bila toliko naklonjena da je uvek odlazila sa scene praćena ovacijama.

Pomoću besplatne mobilne android aplikacije Nekretnine.rs možete da pregledate kompletnu ponudu stanova čak i kada ste u pokretu na svom mobilnom telefonu ili tablet uređaju.

Promenljiva kao teatar, sudbina joj se nakon Drugog svetskog rata preokrenula – oduzeta joj je nacionalna čast zbog navodne kolaboracije sa nacistima. Na njoj je primenjena i jedna od prvih kazni društvenokorisnog rada, tačnije čišćenja beogradskih ulica. A Žanka je samo radila ono što je najbolje umela. Dve godine kasnije komunističke vlasti su je pomilovale. U istoriju pozorišta ušla je neokaljanog obraza.
nekretniners narodnopozoriste5.jpg Do tog doba Narodno pozorište je već imalo tri ansambla. Drami se još 1882. pridružila Opera, pa je pod imenom Muzička grana Narodnog pozorišta u Beogradu premijerno odigrana opereta Vračara. Na ovim daskama je stasala Melanija Bugarinović, prva Srpkinja koja je operu profesionalno pevala u Beču, a docnije i Milka Stojanović, Miroslav Čangalović, Živan Saramandić, Radmila Bakočević...
nekretniners narodnopozoriste4.jpg Prva baletska predstava, Ščelkunčik Petra Iliča Čajkovskog, izvedena je početkom 1923. zahvaljujući umeću virtuoza Boljšoj teatra prenetog na prve baletske igrače Srbije. Svoje lake korake godinama su ovde pružile Anica Prelić, Nata Milošević, Nataša Bošković, Jovanka Bjegović, Ašhen Ataljanc...
nekretniners narodnopozoriste3.jpg Bezbrojna su dela svih žanrova predstavljena publici Narodnog pozorišta za proteklih vek i po iz pera, notacija i koreografija raznih provinijencija, ali uvek sa važnim i katarzičnim temama. U godini jubileja naglasak se stavlja na predstave domaćih autora u interpretaciji ovdašnjih umetnika. Na taj način se odaje počast domaćoj dramskoj, operskoj i baletskoj umetnosti, ali i ispravlja izvesna „nepravda“ prema lokalnim rediteljima, dirigentima, koreografima i izvođačima „koji možda nisu bili dovoljno zastupljeni“, kako objašnjava direktor kuće Dejan Savić. Upravljanje takvim umetničkim i administrativnim gigantom Savić smatra velikom privilegijom, iako praćenom velikim iskušenjima, koja
se uz mnogo truda i dobre volje daju savladiti. Osećaj pripadnosti nacionalnom teatru ima i publika svih uzrasta i stepena obrazovanja, dok je primetan i porast broja inostranih posetilaca. – Po prirodi stvari, strana publika gleda prevashodno operu i balet, pa često slažemo repertoar prema njihovim zahtevima – kaže Savić. Stranaca radi, bilo onih na pozornici, bilo u gledalištu, koriste se aparati za titlovanje na obe scene, Velikoj i Raši Plaoviću, što omogućava
bolje razumevanje.
nekretniners narodnopozoriste2.jpg A ko je bio Raša koji je ovde dobio svoju scenu? I glumac, i reditelj, i pisac pozorišnih tekstova, i teoretičar, i pedagog. Slovio je za nekog ko u svoje likove ponire duboko, kako emocionalno, tako i psihološki i intelektualno. 
Zato mu je i danas teško naći premca u ulogama Hamleta, Jaga, Mitketa u Koštani... Tumačio je maestralno i Leonea u komadu Gospoda Glembajevi Miroslava Krleže, jednog od najboljih jugoslovenskih pisaca, kome je Narodno pozorište iz pijeteta posvetilo monografiju. Od velikana se ne može preskočiti ni Borislav Mihajlović Mihiz, koji je „dekonstruisao“ Nušića dramatizacijom Autobiografije i po kome je ustanovljena nagrada za najboljeg srpskog dramskog pisca.
Laureati se, kako listom tvrde, ugledaju na Mihiza, ali i druge gromade poput Jovana Sterije Popovića, Vladimira Velmar Jankovića...
Danas je repertoar najznačajnijeg srpskog pozorišta tako nabijen da beleži pojavu tapkaroša, preprodavaca karata, svojstvenu rok koncertima. Primenjen u ambijentu Narodnog pozorišta, taj običaj znači uzlet popularnosti elitne umetnosti, čiji je ova ustanova reprezentativan predstavnik. Tako potrebe tri ansambla ponovo nadilaze trenutne resurse.
Zato se ponovo pokreće plan izgradnje nove scene Drame, u neposrednom komšiluku. Nezgrapni objekat od stakla i metala koji narušava sklad Trga republike uskoro će biti zamenjen kompleksnim objektom sa dramskom scenom, ali i galerijama, muzejima, bioskopima. – Izgradnja nove zgrade Narodnog pozorišta predstavlja civilizacijsku obavezu prema građanima višemilionske metropole, ali je i osnov dugotrajnog rešenja problema prostora za umetnike našeg nacionalnog teatra, kao i sve ostale stvaraoce Beograda i Srbije – navodi Savić.
nekretniners narodnopozoriste1.jpg Civilizacijska odgovornost koju pominje Savić odnosi se na fakat da je Beograd, to nekada „veliko selo“, dobrano narastao i da je sad u prilici da se ponudi bezbrojnim turistima. Kultura je ono što se traži od srpske prestonice, i to ne samo u sadržaju već i u objektima za tu namenu, koje možemo zvati hramovima umetnosti. A tu je vrhovno božanstvo, bar u godini jubileja, Narodno pozorište. 

Ovaj i još mnogo zanimljivih tekstova pročitajte u izdanju magazina Elevate za Jul 2018.
nekretniners elevate072018.jpg