Najviše zgrade u Srbiji nisu samo čuvene po svojoj visini u trenutku izgradnje, već su uglavnom bile i svojevremeni arhitektonski biseri, ne samo u našoj zemlji, već i u regionu. Većina njih nalazi se u prestonici i postoje brojni drugi kurioziteti koji se vezuju za iste. Koje su zgrade bile najviše u našoj zemlji, koja zgrada koja je trenutno najviša, a koja će možda ubrzo dospeti na prvo mesto, saznajte u tekstu koji sledi...
Pre nego što objasnimo samu proceduru kako danas svaki državljanin Republike Srbije može veoma lako proveriti koliko duguje kada je porez na imovinu u pitanju, reći ćemo ukratko nešto više o samom porezu, kako se obračunava i na koga se sve odnosi.
Dobrodošli u Čajetinu! Ova opština obuhvata dva veća naselja - Čajetina (sedište opštine i administrativni centar) i Zlatibor (turistički centar) i 19 seoskih mesnih zajednica.
Koliko se vremena dnevno provede u sopstvenom domu? Čak iako je neko veoma zauzet poslovnim i raznim drugim obavezama, kada se sve to privede kraju, ostatak dana ili noći provede se u kući.
2021. godina donela je sa sobom mnoge promene, od načina na koji poslujemo, do ritma kojim živimo. Donela je mnoštvo kompromisa i navikavanja na novonalstalo stanje. Jedina stvar koja se u njoj, nije promenila je ta da su, kao i svake druge godine, svim poreskim obaveznicima stigla rešenja o porezu na imovinu, i da tu, kao i svih prethodnih godina, kompromisa nema.
Dilj iz Vinkovaca, članica Nexe grupe, sljedeće godine s ponosom slavi obljetnicu 100 godina tradicije proizvodnje vrhunskog prirodnog crijepa.
U početku, Borča je bila ribarsko naselje koje se formiralo izgradnjom crkve, a zatim i prve škole 1800.godine. Danas, je podeljena na nekoliko naselja: Borča 1, 2, 3, Borča Greda, Stara Borča, kao i naselje Crvenka. Prirodne lepote ovog naselja i prednosti blizine Dunava dobro su poznati lokalcima, ali verovali ili ne i strancima koji sve češće obilaze ovaj deo grada. Ostalim Beograđanima ona zvuči daleko, pa uglavnom ovde ređe zalaze.
Poslovni kompleks Bridge Plaza, koji kreće sa izgradnjom na jednoj od najatraktivnijih lokacija na Novom Beogradu, po prvi put na našem tržištu pruža mogućnost da postanete vlasnici poslovnog prostora već od 424 kvadrata površine kao jednog sprata, ili veće kvadrature, sa centralizovanim sistemom upravljanja i održavanja.
Zelena gradnja nudi priliku da bude deo rešenja za globalne izazove, da istražuje nove tehnologije i nauči veštine koje će ostati relevantne duže vreme.
Iako je kriza izazvana pandemijom korona virusa obeležila celu 2020. godinu, a mnoge ljude ostavila i bez posla i prihoda, tržište nekretnina u Srbiji očigledno nije trpelo zbog toga.
Poslednjih godina cene nekretnina u Srbiji konstantno rastu. Kvadrat je skuplji u proseku za 30 odsto, vrednost tržišta nekretnina za godinu dana uvećana je za fantastičnih 100 miliona evra na 4,2 milijarde evra i tu nije kraj. Tražnja nastavlja da raste i sve to zajedno u žižu postavlja jedno pitanje. Zašto cene nekretnina rastu i da li je ovo balon koji mora i da pukne?
Mnogi vlasnici nekretnina podneli su zahtev za legalizaciju svojih objekata još pre nekoliko godina, ali već godinama čekaju na rešenja koja nikako ne stižu. Novi zakon o legalizaciji trebalo bi da omogući da se u što kraćem roku ozakone bespravno izgrađeni objekti, kojih je u Srbiji skoro 2 miliona, uz minimalnu cenu i jedan dokument.